Moje telo ne bi trebalo da bude vaša nova omiljena „koronavirus-karantin“ fora
Preuzeto sa HuffPost
Autorka teksta: Renee Cafaro, gost pisac za HuffPost
Čak i prijatelji za koje smatram da znaju bolje od toga, dele po društvenim mrežama šaljive slike debelih tela po plažama, fazone i fore o brojanju kalorija i ‘bindžovanju’ karantinskih grickalica.
Kako je većina sveta utihnula kada su se ljudi posakrivali po kućama u cilju smanjivanja širenja COVID-19, mnogi su iskoristili to vreme za samo-refleksiju. Čitam ’mudre misli’ koje preplavljuju internet o tome kako društvo treba da uči na svojim greškama i kako moramo da se obavežemo da ćemo biti bolji kada pandemija prođe – poput grešnika koji pregovaraju sa Bogom dok se suočavaju sa iskustvom bliske smrti. Ali jedna stvar pokazuje da nema puno nade za promenu, jednom kada konačno izađemo u naš novi svet: fobija od debelih. Hajde da govorimo o tome zašto ovo mora da se zaustavi jednom zasvagda.
U vremenu, kada konzumiramo medije po rekordnim stopama, istovremeno je došlo do naglog skoka oglasa za mršavljenje, nepristojnih poziva da se započne kućni fitnes, maratonskog utrkivanja za “najveće gubitnike” i, naravno, raznih pošalica (meme i slično) na temu gojenja u karantinu (u engleskom govornom području se ustalio izraz “Quarantine 15” što označava dobijanje dodatnih kilograma tokom karantina a br. 15 označava 15 pounds / oko 7 kg. - prim. prev.).
Izgleda da ovo poslednje nije samo i najprisutnije, već i najštetnije. Čak i prijatelji za koje smatram da znaju bolje od toga, dele po društvenim mrežama šaljive slike debelih tela po plažama, fazone i fore o brojanju kalorija i ‘bindžovanju’ karantinskih grickalica, a sve u periodu u kom bi trebalo samo da budemo zahvalni životu i fokusirani na to da pobedimo koronavirus. (Samo, imajte u vidu da jedna kašičica viška sladoleda nije isto što i prejedanje sladoledom i kada sugerišete da jeste, to baca svetlo na pravu bolest. Oni koji stvarno imaju problem sa poremećajima u ishrani ili imaju bulimiju treba da potraže podršku lekara).
Zanimljivo je videti da se, čak i u pandemiji, ljudi najviše plaše da izgledaju kao ja. Kako su se nedavno “plus- sajz” žene suprotstavile forama i pošalicama na račun udebljavanja u karantinu, susrećemo se ponovo sa rečenicom: “ma, opusti se!”. Ali teško je shvatiti ove pošalice kao bezopasne kada znamo da one podstiču kulturu mršavosti i mogu da budu okidač za stvarne poremećaje u ishrani, naročito kod žena i muškaraca koji su tome skloni ili su u procesu oporavka od istih poremećaja.
Pre nekoliko godina sam postala ambasador Nacionalne asocijacije za poremećaje u ishrani, što se prirodno i poklopilo sa mojim radom u magazinu o “plus-sajz” izgledu - SLiNK i mojom novom ulogom - influenserka za pozitivnu sliku o svom telu (eng. body- positive infuencer). Znala sam da sam imala prilično mutnu prošlost sa ”kulturom ishrane”, ali ono što nisam znala, sve dok nisam prisustvovala jednom događaju Nacionale asocijacije za poremećaje u ishrani, je da osoba može da bude anoreksična i dok je debela.
Mnogi od tih šaljivdžija što ovih dana objavljuju debele devojke u bikiniju, izgleda vole odobravanje anoreksije i pored slika pišu stvari kao što su: “o, kako bi bilo lepo zaboraviti na hranu” ili “možda je baš sad vreme da smršam par kilograma dok sam u karantinu”. Anoreksija nervosa predstavlja ozbiljnu bolest i prema istraživanjima nosi veći stepen smrtnih ishoda u poređenju sa koronavirusom. Pa zar nije to „presmešno“?
Primetila sam da sve te priče o izgledu tela i jedenju i dijetama za mršavljenje, izazivaju osećaj ružnoće i bezvrednosti. Primetila sam da sam se i sama zabrinula za svoje mentalno zdravlje, od svih tih traumatizirajućih pošalica. A onda, nedavno, usred tih ’šaljivih’ postova o debeljuškastima na Instagramu, naišla sam na svetionik koji se zove #MyQuarantineBody, temu koju je započela žena koja se zove Anastasia Garcia, na Instagramu poznata kao @anastasiagphoto.
Ona je zamolila uticajne ljude sa instagrama (influensere) da postave svoje slike u svoj svojoj zaobljenoj divoti. Modeli poput Hunter McGrady su se odmah uključili a i ja sam reagovala na sve te posramljujuće i potpuno štetne sadržaje kojima smo bile izložene sve mi žene „plus – sajz“. To je bila preko potrebna kampanja i pomogla mi je da se osećam neizmerno bolje u vezi sa sobom - ali to nije dovoljno. Te pošalice i fore koje posramljuju debele ljude moraju prestati.
Ne pokušavam samo da zapretim prstom svim tim ljudima koji misle da samo pokušavaju da unesu malo ležernosti u ovim mračnim vremenima sprdajući se sa fizičkim izgledom ljudi. Ovde sam da vam kažem da to što pravite fazone na račun izgleda nečijeg tela, bilo koje veličine, potencijalno nanosi fizičku i psihičku povredu.
Procenjuje se da će se gotovo 30 miliona Amerikanaca boriti sa nekom vrstom poremećaja u ishrani u toku svog života. Ankete pokazuju da, kada je neko izložen maltretiranju (bulingu i onlajn bulingu), i muškarci i žene su podjednako podložni da postanu žrtve prejedanja ili izgladnjivanja, zloupotrebe supstanci, depresije kao i slabijeg uključivanja u svakodnevne aktivnosti. Dakle, sledeći put kada postavite sliku debele osobe koja implicira da je dobijanje na težini najgori mogući ishod ovog karantina, shvatite da to nije samo još jedna šala ili motivacija za sebe i druge da se obrati malo više pažnje na navike u ishrani, već da takođe potkopavate nečije samopoštovanje i opšte zdravlje.
Poplava ovih šaljivih sadržaja na temu debljine i uopšte izgleda nečijeg tela, takođe predstavlja potencijalno opasan primer za adolescente, koji su tek posebno podložni ovakvim porukama. U stvari, između 40% i 60% devojčica u osnovnoj školi je već zabrinuto za svoj izgled i za to da su „previše debele“ upravo zahvaljujući medijima koji se fokusiraju na mršavljenje i proizvode za mršavljenje, što do njih dopire svakodnevno, od najranijeg uzrasta.
To ne samo da pokazuje kako fobija od gojaznosti utiče na nas od momenta kad stignemo na ovu planetu, već se postavlja i pitanje čemu se deca zaista uče kada se ideja o tome da je „mršavo jednako lepo“ ponavlja iznova. Moramo da shvatimo koliku odgovornost imamo svi mi za generacije koje dolaze i moramo da radimo na tome da se taj ciklus samo-mržnje i bolesti zaustavi. Deo rešenja je odbijanje deljenja ovih vrsta pošalica.
Možda se i dogurali do ovog momenta moje tirade i mislite: „O, pa nije to toliko duboko. Trebalo je da bude smešno. Podnesite to tako kako je!“ Priznajem da čak i u mojoj porodici mnogi odbijaju da vide ili shvate zašto debelo nije jednako smešnom. Ali, s obzirom da trolovanje obično govori više o onom ko to radi nego o onome ka kome je usmereno, izazivam svakoga ko želi da „to jednostavno podnesem tako kako je“, da razmotri nekoliko stvari.
Neće svako izgledati onako kako biste možda vi želeli – pa čak ni vi sami. Najčešće, oni najviše zajedljivi napadi koje sam primila na račun mog izgleda, potiču od ljudi sa ogromnom internalizovanom mržnjom i telesnom dismorfijom (iskrivljena slika o sopstvenom telu – prim. prev.). Stvarno je tragično! Volela bih da svi iskoriste ovo vreme da se konačno prekine rat za fizički izgled.
Štaviše, možda bi trebalo da učinite sebi uslugu i da sami sebi kažete: „Ma, opusti se!“. Odagnajte taj strah od toga da ne održavate ideale fizičkog izgleda i samo pojedite taj još jedan kolač. Život je prekratak – budite saosećajni i prema sebi i drugima. Ne treba da očekujemo da ćemo provesti sve ovo „slobodno vreme“ zatvoreni u karantinu tako što samo mislimo na to šta jedemo i kako ćemo da izgledamo kada se konačno pojavimo u javnosti.
Toliko mnogo nas pokušava da nastavi sa svojim životima „normalno“ u vreme kada ništa nije normalno. Ovo je vreme kada treba ostanemo što je više moguće bezbedni i normalni i zdravi, i nije vreme da sada nabijamo sebi osećaj krivice zbog hrane. Moramo da #ZaravnimoLiniju umesto da se brinemo kako ćemo da zaravnimo sopstvene obline na telu, i potrebno je da podržavamo jedni druge, umesto da delimo šaljive fazone na društvenim mrežama o debljini koje mogu izazvati još više bola nego što ga već doživljavamo.
Prevod: Deci je dosadno
Renee Cafaro je Njujorška urednica međunarodnog časopisa SliNK i „plus – sajz“ influenserka poznata kao @foxyroxyfashion na Instagramu. Izvor statistika u ovom članku je websajt NEDA (Nacionalne asocijacije za poremećaje u ishrani). www.reneecafaro.com.
Originalan članak dostupan OVDE